Zaboravila sam na pršut, omiljeno jelo Dalmatinaca i Istrijana. Gušti su gušti...
Našla sam jedan interesantan članak na stranicama Belupa i potpisan od jednog doktora:
"Iako je povećani dnevni unos masti, a osobito zasićenih masnoća, jedan od
glavnih čimbenika rizika za razvoj bolesti srčanožilnog sustava, masti ne možemo potpuno izostaviti iz našeg jelovnika. Masti su ne samo najkoncentriraniji oblik energije (9 kcal/g), nego su i važne u izgradnji staničnih membrana, što je bitno za integritet i funkciju cijele stanice. Osim toga, određena količina masti u prehrani (15-25 g masti/ulja) osigurava potrebne dnevne količine liposolubilnih vitamina (A, D, E i K) te esencijalne masne kiseline. Zasićene masti nalaze se uglavnom u namirnicama životinjskog podrijetla (svinjetina, životinjske masti, mesne prerađevine, mliječne masnoće), ali i neka biljna ulja, kao što su palmino i kokosovo, sadrže pretežno zasićene masne kiseline. Brojne studije pokazale su da prekomjerni unos masti, ponajprije onih s većim sadržajem zasićenih masnih kiselina, povisuje razinu kolesterola u krvi i da je čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze te nekih kroničnih degenerativnih bolesti.
Kao «zdrava» zamjena maslacu i svinjskoj masti stvoren je margarin, kojeg i
danas neupućeni smatraju zdravom namirnicom na bazi biljnih ulja. Međutim, on sadrži neke tvari sintetskog porijekla, transmasne kiseline koje nastaju tijekom postupka hidrogenacije (očvršćivanja tekućih masnoća), a štetne su za ljudsko zdravlje. Danas možemo reći da je tvrdi margarin opasniji za nastanak srčanog udara nego svinjska mast, koju smo praktično izbacili iz prehrane. Da, svinjska mast sadrži zasićene masnoće i kolesterol, ali ne sadrži vrlo opasne transmasne kiseline. Danas se trans masne kiseline nazivaju «double trouble» (dvostruka nevolja), jer ne samo da poput zasićenih masti podižu razinu «lošeg» LDL kolesterola, nego i snižavaju razinu «dobrog» HDL kolesterola. I evo odgovora zašto je brza hrana tako opasna – ne samo zbog prženja i pregorenih masnoća, nego zbog visokog sadržaja transmasnih kiselina. Dakle, na deklaracijama prehrambenih proizvoda nije dovoljno deklarirati samo količinu masti, nego i količinu transmasnih kiselina jer su one dokazano štetne za ljudsko zdravlje i pridonose razvoju sljedećih poremećaja: nedostatak esencijalnih masnih kiselina,
opadanje imuniteta, debljina, šećerna bolest, povišena razina kolesterola,
razvoj krvožilnih bolesti itd. A ima ih posvuda – u krekerima, čipsu, kolačima..."
|