Einstein ipak nije vjerovao u Boga

[C-IP]

Znanost bez religije jest neuvjerljiva, a religija bez znanosti slijepa, rekao je jednom Albert Einstein. Upravo ta glasovita rečenica najvećeg znanstvenika 20. stoljeća izvor je beskrajnih polemika o odnosu religije i znanosti. Einstein je kategorički odbijao konvencionalne religijske poglede, ali je u kasnijim godinama života često govorio o “kozmičkom religioznom osjećaju”. Mnogi smatraju da su njegovi religijski pogledi bili bliski filozofiji panteizma Baruha Spinoze, čije je učenje snažno utjecalo na Einsteina.

Ovoga bi tjedna rasprava o odnosu genijalnog fizičara prema religiji ponovno mogla oživjeti jer će sutra na aukciji Bloomsbury u Londonu biti ponuđeno jedno praktički nepoznato Einsteinovo pismo u kojem on religiju naziva “dječjim praznovjerjem”.

Riječ je o pismu koje je fizičar 3. siječnja 1954. napisao filozofu Ericu Gutkindu koji mu je poslao svoju knjigu “Choose Life: The Biblical Call to Revolt”. Pismo je nakon Einsteinove smrti, 18. travnja 1955., prodano i završilo je u jednoj privatnoj kolekciji, tako da je ostalo nepoznato najvećim poznavateljima Einsteinova života i djela. Primjerice, to se pismo uopće ne spominje u knjizi “Einstein and Religion” Maxa Jammera koju mnogi smatraju najboljim djelom o Einsteinovu odnosu prema religiji. “Riječ bog za mene nije ništa drugo doli izraz ili proizvod ljudske slabosti, Biblija je zbirka plemenitih, ali još uvijek primitivnih legendi koje su ipak prilično djetinjaste. Nikakvo tumačenje, ma kako ono bilo suptilno, ne može me u tome razuvjeriti”, napisao je, među ostalim, Einstein u tom pismu.

Albert Einstein rođen je 1879. godine u Ulmu u židovskoj obitelji. Njegovi roditelji bili su vlasnici male tvornice elektrokemijskih materijala i nisu bili naročito religiozni pa je mali Albert pohađao katoličku osnovnu školu. Istodobno, išao je na privatnu poduku iz judaizma. No, već kao 12-godišnjak počeo je propitivati istinitost brojnih religijskih mitova.

“Posljedica toga bilo je pozitivno, fanatično slobodno razmišljanje povezano s dojmom da država mladež zavarava lažima, bio je to razoran dojam”, prisjetio se kasnije Einstein. “Čudesne” 1905. objavio je svoj doktorat “O novom načinu određivanja molekularnih dimenzija” te još tri epohalna rada: o Brownovu gibanju, fotoelektričnom efektu i specijalnu teoriju relativnosti. Deset godina poslije objavio je svoju teoriju gravitacije, poznatu pod
nazivom Opća teorija relativnosti.

Predosjećajući skori Hitlerov dolazak na vlast, Einstein je krajem 1932. prihvatio ponudu Sveučilišta Prinecton i emigrirao u Ameriku. U znak prosvjeda protiv nacizma prihvatio je američko državljanstvo, a odrekao se njemačkog.


Einsteinovo pismo otkriva i nepoznata znanstvenikova razmišljanja o Židovima te židovskoj religiji. Iz pisma se uviđa da mu je bila strana ideja o Židovima kao izabranom narodu.

“Za mene je židovska religija poput svih ostalih, inkarnacija najdjetinjastijeg praznovjerja. A židovski narod, za koga sam veseo što mu pripadam i s čijim mentalitetom imam duboku srodnost, po meni nema kvalitete različite od ostalih naroda. Na osnovi iskustva mogu reći da oni nisu bolji nego ostale ljudske skupine, iako su zbog nedostatka moći bili zaštićeni od najgorih tumora”, zapisao je Einstein.

Pismo je napisano rukom, a stručnjaci predviđaju da bi na aukciji moglo dostići cijenu od 12.000 eura.